Termin FanFiction ili fan-fikcija odnosi se na literarne radove zajednica fanova, tj. obožavatelja u kojima kreiraju priče po svojoj želji s likovima iz svog omiljenog medijskog sadržaja – filma, serije, knjige ili glazbene skupine.
Zadnja dva desetljeća mnogo je događaja i pojava kataklizmiralo industriju književnosti. Naravno, očekivano – društvo oblikuje književnost jednako kao što književnost čini društvo. Trendovi u popularnoj književnosti bili su raznovrsni: Rupi Kaur zbirkom poezije Mlijeko i med dala je nov ugled modernoj poeziji (i dobila razumljive kritike), Harry Potter okrenuo je svijet naglavačke, a sredinom 2010-ih tinejdžeri su poludjeli za distopijskim romanima Igra gladi i Različita. Kako društvo otvorenije diskutira o temama poput LGBT egzistencije i iskustva manjina, koje bi prije bile prigušene, popularna literarna industrija također se demokratizirala. Veći broj autora dobiva mainstream pažnju, ali i pristup samom činu čitanja, primjerice raste popularnosti audioknjiga i e-knjiga. Jasno je da je na to utjecao razvoj interneta i internetske kulture. Iako je očito da internet nije mogao komandirati svim literarnim promjenama, jedan je fenomen koji se bez sumnje gotovo pa samostalno oblikovao i ponio pop-kulturu te ubrzo i književnu industriju – fan-fikcije.
Literarne kreacije fanova, sad i nekad
U najmodernijem smislu termin fan-fikcija odnosi se na literarne radove u kojima autori preuzmu likove iz omiljenog medijskog sadržaja – filma, serije ili knjige – te kreiraju nove priče. Promijene dio radnje ili sadržaja koji im se ne sviđa, zamisle likove u istom svijetu kao u izvornom materijalu, no u vrckastim i romantičnim situacijama, a znaju s likovima načiniti i tzv. AU-ove ili alternativne svemire gdje ne mijenjaju osobine omiljenih likova, ali radnju smjeste u svijet koji se suprotstavlja fabuli iz koje dolaze – npr., zamisle Harryja Pottera i Draca Malfoya kao studente na sveučilištu. Fan-fikcije svoj dom imaju na mreži, na stranicama poput Wattpad, AO3 i Tumblr. Međutim, kao temeljni koncept uključivanja i poticanja fanova medijskih sadržaja na literarne kreacije, nisu nešto što se pojavilo prvi put na internetu, zapravo fan-fikcije postoje već stoljećima. Oduvijek pisci preuzimaju likove i radnje iz postojećih djela. Poznato je kako je čak i Shakespeare crpio iz starijih djela, kao i relativno novijih. Začetke današnjeg fan-fictiona nalazimo već od 18. st. i vidimo kako literarna djela fanove nose u svijet fantazije. Potrebno je napomenuti kako eksplicitnost i tabu nisu bili prepreka mašti.
Teme i interesi fan-fikcija
Tijekom zadnjeg desetljeća fan-fikcije su se morfingirale iznova i iznova te nisu imale stalan oblik, a nikad ni neće. Istina, postoje stereotipi kako su sve fan-fikcije djelo tinejdžerica koje sanjare o najdražem boybandu i šale o klišejima kojima obiluju, a te šale nude i materijale za istraživanje o njima. Cijeli spektar tropa i obilježja čine fan-fikcije tako zanimljivima za promatrati. Stekle su ugled početkom 2010-ih kad je dominirala stranica Wattpad. Većina tadašnjih uradaka bila je o serijalu Sumrak saga te loše priče u drugom licu o ljubavnoj vezi s članom grupe One Direction. Ili, za korak dalje, tu su priče o tome kako je majka čitateljice svoju kćer prodala bendu. Tad su se fan-fikcije mogle naći i na Tumblru kojim su vladale diverznije priče, fikcije o gej maštanjima likova iz serija poput Supernatural ili Doctor Who.
No, to su zastarjeli pogledi na fan-fikcije. Više ne postoji jedna karakteristika koja sažima djela entuzijasta. Fan-fikcije danas pokrivaju područja od heteroseksualne romantike između voljenog lika i čitateljice, srcedrapajuće priče o prekidu dvoje anime-likova, AU o tome kako je dvoje likova iz Star Warsa bilo povezano crvenom niti sudbine, a i statistike o najpopularnijim parovima dostupne su na stranicama poput AO3. Postoji nešto za svakoga, što znači da postoje aspekti fan-fikcija čija etika zaslužuje propitivanje. Fan-fikcije znaju ostaviti negativan prvi dojam, što je uzročno-posljedično povezano sa stereotipima koji vladaju i dandanas jer su često predstavnici žanra djela poput onih s maštarijama vezanim uz One Direction. Baš se uz ovo veže prva moralna dilema fan-fikcija o ličnostima iz svijeta slavnih, o tome je li uopće ispravno pisati fikciju o stvarnim osobama, osobito kad se uzme u obzir to što tematika pojedinih fikcija može postati invazivna. Motivi fan-fikcija na nezamislivom su spektru - od nevinih priča o mladoj ljubavi između slavne ličnosti do nekih nevjerojatno seksualnih te još više moralno upitnih kad je muškarac prikazan na nasilan, krajnje uznemirujući način da bi bio projekcija fantazija djevojaka koje su glavna publika. Također su upitna djela s istospolnom vezom između stvarnih osoba, većinom članova glazbenih skupina poput One Directiona i korejskih pop-idola do Minecraft streamera (najpopularnijeg para prema stranici AO3). Problem nije gej-fan-fikcija, nego što ličnosti o kojima pišu nisu javno queer, kao i to što su autorice uglavnom heteroseksualne žene bez LGBT iskustva, što otvara mjesto nenamjernoj homofobiji i stereotipu.
Dragulji u smeću
Uz sve kritike, suvremenoj fan-fikciji bilo bi neiskreno pristupiti stereotipno i sve uratke držati invazivnom i nevrijednom literaturom. Svijet fan-fikcija velik je i raznolik, pun dragulja. Iako u praksi znaju poprimiti upitne oblike, kao koncept nisu zlonamjerne jer fan-fikcije inspiriraju na kreaciju. Ako neka djevojka bude potaknuta na čitanje i konzumiranje nekog žanra u obliku fan-fikcija, zar je to loše? Ako se netko zaljubi u pisanje zahvaljujući pričama o najdražim likovima iz filmskih serijala, tko ga može osuđivati?
Aktualna je i nevjerojatna prepirka o tome ima li fan-fikcija prednost nad objavljenom književnosti. Pitanje je suvišno, no daje uvid u prednosti fan-fikcija nad književnom industrijom. Kao prvo, fan-fikcija je prilagodljivija, u smislu kreiranja i konzumiranja. Inspirira mlade autore, bilo tko može otvoriti profil na Wattpadu ili AO3 i objaviti svoje djelo. Kako je pisanje djela omogućeno svima, otvorena je reprezentacija i tematika iskustva manjina, koje često znaju biti kontrolirane u kapitalističkoj književnoj industriji. Fan-fikcije postaju slobodan teritorij kojim ne upravljaju izdavačke kuće i urednici koji ne prežu od cenzure.
Jasno je da fan-fikcija nikad neće dominirati nad objavljenom beletristikom niti joj je to cilj. Ona ima mane, složit ćemo se, no nepravedno ju je smatrati tek produktom fanatičnih tinejdžerki i hiperseksualnim Wattpad-pričama u drugom licu kad je njezina demografija opsežnija i započinje novu eru konzumiranja literature. Uostalom, nisu ni konkurencija –objavljeni autori javno su priznali da su pisali fan-fikcije, a književna je industrija neke izdala, izmjenjujući imena likova. Iako su primjeri za ovo dominantno erotski i ljubavni romani, može se istaknuti da je 50 nijansi sive bio objavljen kao fan-fikcija Sumrak sage. Uz svu tu mainstream pažnju nepredvidljivo je kako će se svijet fan-fikcija razvijati u nadolazećim godinama, no bit će ga zanimljivo pratiti.
Ema Medvarić