Ponos i predrasude u krugu obitelji
NALIČJE ŽENSKE EMANCIPACIJE
Čitateljski su krugovi u modi. Stvaraju se svuda oko nas. U školama, u knjižnicama, na TV-programima, no najugodniji je onaj u krugu obitelji, na kauču, s knjigom, začinjen filmom.
Svojevrsni pokus generacijskog čitanja proveden je na djelu za koje je čula gotovo svaka žena – Ponos i predrasude. Kako danas čitateljice čitaju Jane Austen poznata je britanska spisateljica iz 18. i 19. stoljeća? Kako je čitaju jedna srednjoškolka, njezina majka, a kako baka? Austen roman Ponos i predrasude objavljen je 1813. godine, a reakcije na njega bile su raznolike. Mnogi su ga doživjeli kao provokaciju jer je kritizirala tadašnje društvo, ali je zato kasnije zadobila veliku popularnosti. Autorica je nekoliko romana kojima je postala jedno od kanonskih imena povijesti engleske književnosti. Austen je pobudila veliko zanimanje filmskih redatelja, pogotovo zadnjih nekoliko desetljeća, a 2005. godine izašla je i filmska verzija romana, redatelja Joea Wrighta, nominirana za čak četiri Oscara. Ulogu Elisabeth preuzela je glumica Keira Knightley, a kao gospodin Darcy našao se Matthew Macfadyen. Kako se često vidi bar jedna scena iz filma ili serije, današnje čitanje romana obilježeno i tuđim vizualizacijama.
Prijeko potrebna žena
Roman započinje slavnom rečenicom: „Općenito je poznata činjenica da je bogatu neoženjenu čovjeku žena prijeko potrebna.“ U toj rečenici sadržana je tema čitava romana, a ona je predbračno udvaranje i dobra udaja. Pred nama se nižu likovi skromnih kćeri i njihovih prijateljica te prekrasni prostori palača visokoga britanskog društva 19. stoljeća. Fabula je to koju prihvaćaju sve generacije pa je vjerno slijede i filmske verzije. Uz pomoć vještog zapleta, duhovitog prikaza iz pera Jane Austen te savršene ekranizacije, gledatelji upoznaju svijet zakočen ponosom i zaslijepljen predrasudama, svijet u kojem se djevojke najlakše zaljubljuju u blistavu uniformu, svijet u kojem je normalno da svaki samac treba ženu.
Na početku Darcy, ugledan plemić, gleda s prijezirom na obitelj Bennett i njihovo društvo, smatrajući ih nedostojnima njegove pažnje i poštovanja. Međutim, to uvjerenje mijenja kada upozna sestre Bennett. One prikazuju široku paletu osobnosti, od kojih su neke zaista dostojne prijezira, dok su druge, kako će Darcy kasnije shvatiti, dostojne samo divljenja. Jane, najstarija sestra, ističe se kao najljepša i karakterno najpozitivnija osoba u njihovom društvu. Elisabeth, druga sestra, predstavlja inteligentnu, živahnu i praktičnu ženu koja ga iznenađuje svojom sposobnošću da mu parira ili ga čak nadmašuje u konverzaciji. Unatoč početnom neprijateljstvu zaljubljenost u Darcyju prevladava te popušta i izražava ljubav prema Elisabeth, s napomenom na spremnost da zanemari njezino „prosto“ podrijetlo, sramotne roditelje, siromaštvo te nedostatak veza i utjecajnih poznanstava. Elisabeth, međutim, odbija tu ponudu, potaknuta vlastitim ponosom i predrasudama. Vrijeđa je što je Darcy spreman, radi ljubavi, „spustiti se na njezinu razinu“ i oprostiti joj sve „mane“. Ovaj sukob postaje središnji dio priče o društvenoj strukturi.
Kvaliteta pisanja, humor i složenost likova nadilaze rodno obojane granice, prožimajući čitateljsko iskustvo raznolikim nijansama u svakom koraku priče. Ipak je tema ljubavi ona koja pogađa svako srce, zar ne? Muški dio našeg čitateljskog kluba se ne slaže, nisu ni pružili priliku djelu, ipak je po njima Jane Austen napisala samo još jedan stereotipni ljubavni roman. No, upravo radi same teme romana, predrasuda, propuštaju izuzetno preciznu analizu društva tog doba, kompleksne likove i složene odnose, moralne dileme i socijalne razlike i tek na kraju dolazimo do bitke za pravu ljubavi koja je u ono vrijeme bila luksuz. Brakom su se rješavali financijski problemi, a ne leptirići u trbuhu. Naslovnica u izdanju Mozaik knjige u toliko je znakovita, kao da nudi uskakanje u odijelo, no rijetki su muškarci koji požele navući Darcyjev kostim.
Film zadržava osnovnu radnju, ali se ističe vizualnom raskošnošću koristeći prekrasne krajolike i raskošne kostime. Razlika između romana i filma leži u pristupu sporednim likovima. Film produbljuje karakterizaciju likova poput gospođe Bennet, Collins i Bingley, čime dodatno naglašava spomenute društvene norme i konvencije tog vremena. U filmskoj adaptaciji ima i sitnih promjena radnje poput načina na koji je prikazana druga Darcyjeva prosidba te poljubac na samom kraju filma koji u romanu nije spomenut.
Društveni pritisci
Roman i film pružaju različite perspektive na društvene norme i ljubavne odnose. I to privlači čitateljice svih generacija već stoljećima, a sad su stvorene i obožavateljice filma. Dok roman nudi dubinsku analizu karaktera i društva 19. stoljeća, film donosi suvremeniji pristup s naglaskom na vizualni aspekt. Unatoč promjenama u karakterizaciji likova i prilagodbi dijaloga, oba djela istražuju teme predrasuda, ljubavi i društvenih normi, ostavljajući snažan dojam na publiku.
Upravo zbog spomenute raznolikosti tema djelo izaziva različite reakcije kod žena različitih dobnih skupina. Naprimjer, tinejdžerica se može poistovjetiti i povezati s Elisabeth po pitanju neovisnosti i pronalaženju vlastita životnog puta te može u njoj i njezinu otporu prema očekivanjima toga vremena pronaći inspiraciju. Dok majka te iste djevojke može razumjeti obiteljsku dinamiku i društvene pritiske u romanu iz više perspektiva, no prvenstveno one o braku i odgoju djece. A čak se i baka može prisjetiti ili prepoznati određene društvene norme koje su vladale i tijekom njezine mladosti. Dakle, iako je Jane Austen živjela u drukčijem vremenu, njezina djela i dalje imaju utjecaj na kćeri, majke i bake diljem svijeta jer društvo se možda mijenja, problemi su poprimili drukčije oblike, no pritisak društva na pojedinca je konstanta. Jane Austen uspjela je jednim romanom stvoriti ključ za srce svake žene, ključ koji se srećom ne obazire na muški ponos i predrasude koji su i danas, par stoljeća kasnije, još uvijek prisutni. Zašto su i kako stoljećima čitani romani Jane Austen pitanja su na koje odgovor imaju žene, zato je izbor našeg sljedećeg čitanja roman Razum i osjećaji. Naslovnica tog izdanja nudi novu odjeću. Primjereniju? Znat ćemo nakon čitanja.
Comments